Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastaje se u subotu u Istanbulu sa predsjednikom Turske Redžep Tajip Erdogan a na stolu će se, kako očekuju naši sagovornici, naći ekonomska saradnja dvije zemlje i tri važne političke teme: BiH, Sandžak i Kosovo.
Vučić je ovaj predstojeći susret nedavno nazvao “veoma važnim”, i otkrio da će tema biti odnosi u regionu. Među prvima temamam koje bi mogle da se otvore je dugogodišnja kriza u BiH.
Krajem avgusta Erdogan je bio u posjeti Sarajevu, prošetao Baščaršijom, posjetio Predsjedništvo BiH. Za vrijeme te posjete Bakir Izetbegović, lider SDA, udao je kćerku, a svjedok na šerijatskom i civilnom vjenčanju na kojem je bilo 250 zvanica bio je niko drugi nego Erdogan.
Negdje u to vrijeme, Dodik je pozvao predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića da zajedno s kolegama iz Turske i Srbije posreduje u pregovorima o budućnosti BiH, rekavši da su dosadašnji međunarodni predstavnici izgubili njegovo povjerenje jer su zastupali interese Bošnjaka.
– Ako je moguće da u konstelaciji Erdogan, Vučić, Milanović razgovaramo, razgovaraćemo. Ako ne, vidjećemo – rekao je Dodik novinarima.
Milanović je uzvratio da pozi tumači “dobronamjerno”, a ostaje da se vidi da li će se i kada dijalog i održati i hoće li se u njemu naći Erdogan.
Ono što je nesporno, Dejtonski sporazum se i 26 godina od potpisivanja pokazao nedovoljno efikasnim, pa BiH nije uspjela da se izdigne iz statusa međunarodnog protektorata.
Meka moć bez konfrontacija
U julu 2012. Erdogan je izjavio da je “Bosna zapravo jedna od 81 turske provincije i da je njegova obaveza kao premijera da se brine i o Sarajevu”. Uticaj Turske na tamošnje Bošnjake je neupitan, i mogao da se iskoristi u smjeru prevažilaženja krize i stabilnosti BiH.
– Pretpostavljam da će se na stolu naći bilateralne i regionalne teme. Bilateralni odnosi Srbije i Turske su veoma dobri, uz naglašenu ekonomsku saradnju i mnogobrojne investicije turskih kompanija u Srbiji. Turska ima svoje interese na Zapadnom Balkanu, koje sprovodi uz pomoć takozvane meke moći, bez konfrontacija. Situacija u BiH i tursko nastojanje da se pozicionira kao posrednik u rješavanju unutrašnjih pitanja BiH jeste tema za razgovor, uključujući izgradnju auto-puta Bg-Sarajevo sa kojom se kasni, kao i organizovanje trilateralnog samita Srbija- Turska-BiH – napominje za Blic Suzana Grubješić iz Centra za spoljnu politiku.
Da je BiH neizbježna tema smatra i politička analitičarka iz BiH Tanja Topić.
– Pored ekonomske saradnje koja je prioritet između Srbije i Turske, sasvim sigurno da će tema razgovora biti BiH. Što nikako ne znači da će Turska i Srbija ispuniti očekivanja i preuzeti rješavanje slučaja BiH. Kao što ne treba ni vjerovati da bi predavanje sudbine BiH u ruke Milanovića, Vučića i Erdogana dobilo blagoslov u samoj BiH – ocjenjuje za Blic Topić.

Druga važna tema koja će se svakako naći na stolu je Sadžak. Dio Bošnjaka i Albanaca već decenijama traže poseban status za taj dio Srbije da kako je svojevremeno rekla SDA Sulejmana Ugljanina, rade i razvijaju se ka dostojanstvenom životu i životu bez diskriminacije od Beograda.
O tome je Ugljanin čak razgovarao sa sadašnjim premijerom Aljbinom Kurtijem, a vlast uzvraćala da su “Bošnjaci u Sandžaku lojalni građani Srbije i doživljavaju je kao svoju otadžbinu”.
Uticaj Erdogana na Bošnjake ne dovodi se u pitanje, Novi Pazar ga od 2011. godine, kada je taj grad posjetio prvi put, uvijek dočekuje uz euforiju, bilbordima sa njegovim likom, zastavama…
Nezaobilazna tema svakako će biti Kosovo, naročito nakon nedavne Erdoganove najave da početi jače lobiranje za nezavisnost Prištine, i da će po tom pitanju razgovarati sa predsjednikom SAD Džoom Bajdenom.
Ojačavanje položaja
Kada je Kosovo proglasilo nezavisnost, Turska je bila druga zemlja u svijetu koja ga je priznala, rame uz rame sa SAD, Albanijom i Avganistanom. Turska je imala značajnu ulogu u lobiranju, a čak je 2013. u Prištini izjavio da je Kosovo njegova “druga zemlja” i “Turska je Kosovo i Kosovo je Turska”.
Privrženost je bila na tankom ledu nakon što je Priština, kao rezultat Vašingtonskog sporazuma, otvorila ambasadu u Jerusalimu. Tada je Erdogan rekao da je “Kosovo izdalo i njega i muslimanski svijet.”
Zbog svega toga, očekuje se da će rješavanje kosovskog pitanja takođe biti na stolu u Istanbulu.
– Erdoganova najava kampanje za dalja priznanja Kosova, a nakon isteka jednogodišnjeg moratorijuma iz Vašingtonskog sporazuma, takođe bi mogla da bude jedna od tema, jer ovom najavom Turska želi da ojača svoj položaj i u odnosu prema novoj kosovskoj vladi, iako formalno priznaje dijalog o normalizaciji odnosa koji Beograd i Priština vode uz posredovanje EU i koji za sada ne daje očekivane rezultate – zaključuje Grubješić.
Porast investicija iz Turske
Važan dio razgovora ticaće se i ekonomske saradnje, a zvanični podaci pokazuju da se od 2015. godine bilježi naglo povećanje investicija iz Turske u Srbiju.
U periodu od 2015. do 2018, neto strane direktne investicije iznosile su 133,7 miliona evra. Turske kompanije su preuzele 19 projekata u Srbiji do početka prošle godine, sa vrijednošću od 395,7 miliona dolara, a 17 od tih 19 projekata je počelo nakon 2018. godine.
Turska država učestvuje u radu dva auto-puta, bilo kao davalac kredita, izvođač radova ili kao dio konzorcijuma. Riječ je o auto-putu Beograd – Sarajevo, čiji je kamen temeljac postavljen tokom posjete predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana Srbiji u oktobru 2019. i o takozvanom Moravskom koridoru, odnosno auto-putu Pojate – Preljina čiju gradnju je američko-turski kozorcijum “behtel-ENka” počeo u decembru 2019. godine.
Blic

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here