Poslanici u Skupštini Srbije danas, u nastavku Devete sjednice Drugog redovnog zasijedanja Narodne skupštine, razmatraju Izvještaj Evropske komisije o napretku Srbije za 2020. godinu. Potpredsjednik Skupštine Srbije, predsjednik Stranke pravde i pomirenja, narodni poslanik akademik Muamer Zukorlić kazao da je tema Evropskih integracija jedna od najvažnijih političkih tema. – Iako nemamo više sporan stav u pogledu većinske vlasti ovdje, uključujući i samu Vladu, imamo vrlo jasnu opredjeljenje koje posljednjih godina nesporno potvrđeno, ne samo u deklarativnom teorijskom smislu već i u praktičnom ponašanju, u zakonodavnom i svakome drugome pogledu. Ali to i dalje ne znači da je ova tema pojednostavljena i da Evrointegracije ove zemlje mogu da idu tako nesmetano. Zapravo, i dalje to jeste tema oko koje mi imamo podjeljenu javnost i samo je pitanje gdje se nalazi ta crta, da li je malo više onih koji podržavaju Evropske integracije ove zemlje ili gube volju na tome putu pa se protive tim integracijama. Akademik Zukorlić kazao da zastupa stav sredine gdje podržava Evropske integracije, ali kao prostor koji će sačuvati etničke, vjerske, duhovne i etičke različitosti i uvjerenja. – Evropska unija je unija nemonolitnosti, niti etičke monolitnosti, konfesionalne monolitnosti, futurološke, možda je ekonomski tu najlakše postići neki stepen monolitnosti. Ali zapravo, to je unija različitosti. To je od izuzetne važnosti da uvijek znamo i podvlačimo. To je isto tako od izuzetne važnosti za nas ovdje u našoj zemlji, ovdje u Srbiji, ovdje na Balkanu gdje postoje izraženije neke posebnosti, posebno u kulturološkom, duhovnom, etičkom smislu. Zato zastupam stav sredine, gdje podržavamo Evropske integracije i nemamo dilemu da li je to politički pravac ove zemlje, ali isto tako želimo iskoristiti sve mogućnosti u konceptu integracija, jer ideja EU je krenula i etablirana i uspostavljena je na principu pomirenja. Sama riječ, sam pojam pomirenja zapravo govori o tome da se radi o strukturi dubokih razlika i upravo unija znači približiti i pomiriti te različitosti. Svakako da to u zapadno-evropskom smislu podrazumijeva duboke razlike, političke, nacionalne, ratove koji su vođeni proteklih stotina godina. Isto tako taj princip ima i svoje detalje odnosno svoje nijanse i u njemu isto tako se krije i naša šansa da mi ovdje, mi Balkanci, mi u Srbiji kao građani Srbije, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Mađari i svi drugi da ne nabrajam, isto tako želimo i hoćemo imati mjesto u EU. Ali razumeći EU kao veoma komotnu kuću, kao veoma komotan prostor, prostor koji će svima nama omogućiti da naše etničke, vjerske, duhovne i prije svega etičke različitosti i uvjerenja komotno ostvarujemo i afirmišemo u toj Evropskoj kući. Dakle, evo ih procedure, hoćemo da ih ispoštujemo, neka imamo primjedbe i treba da nas neko podsjeća ali naša energija treba da bude usresređena na suštinu odnosno na stvarne standarde, ali ne na način da nam je to namjetnuto već na način da to treba da uradimo zbog nas. Zukorlić upitao kako će Sandžaklijama objasniti da je Srbiju ide ka Evropskoj uniji, kada je većina sela bez struje puna tri dana. – Ja sam prije dvije noći boravio 24 sata kod svojih roditelja na selu kod Tutina. Mi nismo imali struje 24 sata, ja sam bio 24 sata. Većina sela oko Novog Pazara, Tutina i Sjenica nemaju struju preko tri dana zato što je pao snijeg od 10 cm. Molim vas recite mi gdje to na kugli zemaljskoj može da se uruši elektromreža zbog 10 cm snijega. Dakle, nije problem u 10 cm snijega, problem je znači u zapostavljanju sistema. E zamislite nema struje, ne rade mobilni telefoni, nema vode. Znači ja sam 24 sata bio u tom mraku, pa sam došao ovamo, ali su mještani stotinu sela ostali u tome mraku. E sada kako da objasnim tom građaninu u Pešterskom selu da smo mi blizu ulaska u Evropsku uniju? To sa čime se naš građanin suočava u određenim dijelovima naše zemlje je ono što treba da bude naša stvarna borba u ispunjenju uslova. Akademik Zukorlić kazao da trebamo baštiniti vrijednosti na kojima je cjelokupna ljudska civilizacija izgradila svoju kulturnu i duhovnu tradiciju. – Sa strane Evropske unije mora biti više sluha za našu različitost. Pogotovu kada su u pitanju duhovni principi, etički principi. Ne može se nijedan građanin Evropske unije osjećati kao neko ko treba neki kliše da ispuni. Smisao svih zakonodavstava svijeta jeste sklad ili korak sa tradicijom. Gdje god se desilo u ljudskoj historiji da su zakoni bili u raskoraku sa tradicijom tog naroda, to su bili loši zakoni, oni su proizvodili nered i kolaps. Da, Evropska unija je historijski primarno hrišćanska, ali se pitam da li je sada hrišćanska. Bio sam kao muftija 2003/2004. godine na jednoj raspravi u Kadenabiji (Italija) po pitanju samoga duha Evrope. Šta je duh Evrope, da li je to hrišćanski duh Evrope? Ja kao misliman bi volio da je to hrišćanski duh jer bi mi taj duh bio bliži od onog ultra-liberalnog, ultra-ljevičarskog, ultra-materijalističkog duha koji niti je hrišćanski, niti je muslimanski, niti je živdovski. Posebno se osvrnuo na bogatstvo različitosti na prostoru Balkana. – Balkan je tu još slojevitiji. Mi ovdje imamo preplitanje i antičke Grčke i Rima i islamske kulture i civilizacije, potom imamo i preko Španije i Andaluzije islamsku civilizaciju koja je tamo bila preko 700 godina, pa onda imamo činjenicu da su Sorbonu osnovali muslimani i još mnogo takvih primjera koji predstavljaju bogatstvo Evrope. Evropa treba da nastavi tim putem, pa da nama Balkancima, ali svima nama koji smo drugačiji, posebno etički. Ne može nam se praviti etički kliše. Tamo gdje se pokuša nametati etički kliše to će kad-tad pući, to neće uspijeti. Evropska unija u svojoj definiciji to nema, ali u praksi birokrata nekako nam se nameće da svi moramo biti po jednom etičkom i kulturnom obrascu. Ne, to nemožemo. Sve što je obrazac niti je etika, niti je kultura. Etika je sve ono što pulsira u mom srcu, ono što je vjerujem. Sve što mi se nametne nije etika, to je neka vrsta represije, to nam ne treba, to neće donijeti dobro niti Evropi, a pogotovo našoj zemlji. Akademik Zukorlić kazao da se pristup EU mora razvijati kroz praksu i primjenu donesenih zakona, još jednom podsjetivši na spregu pravosuđa, politike i kriminala u Sandžaku. – Kada je u pitanju vladavina prava dosta smo uradili na zakonodavnom smislu, ali ono što je praksa jeste neravnomjerna primjena. Dokle god u nekom Novom Pazaru, Tutinu, Sjenici imamo sudije, tužioce koje dobijaju zadatke od kriminalca ili političara džaba nama ovdje sve procedure. Pravosudne organe moramo istrgnuti iz kandži kriminala. Izvor: SANA Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here